|
|
|||||||||||||||||||||||
InterNICHE Co-ordinator
Nick Jukes 42 South Knighton Road Leicester LE2 3LP England Tel/Fax +44 116 2109652 coordinator@interniche.org |
So tume gindin ke sikavel tumen le eksperimentura le animalenca? Na-j soske te aven mudarde anda disekcije thaj potrebime ande eksperimentura anda edukacija thaj treningo. Si dosta moderno thaj neve metodi pala save na-j musaj te potrebin pes bibahtales le animalura thaj save sas prindzarde katar but universitetura. Etichno edukacija bi te potrebin pes bibahtales le animalura anel pashe metodi save si maj lashe thaj maj relevanto anda le siklearimaske obijektivura. E buhleardi komputerongi tehnologija del maj but shajmata, katar e virtualno disekcije thaj eksperimentalno laboratorura po skrino/ekrano, dzi ke maj neve klinichno procedure save sikaven simulacije katar o virtualno realiteto. Le moderno treiningura/sikavimata dzutin pashe ke le klinichno dzanglimata thaj ke operacijengi praktika kade ke si pashe vi mikrooperacijake modelura thaj zurales mishto kerde manekinura save mezin chache thaj saven si len hohamne organura thaj mekanismura te den feedback. Aver metodi si korkoro-eksperimentacija katar le voluntarno studentura, kaj keren le nervengi/muskulongi stimulacija perdal jekh eksperimentalno aparato savo si phanglo jekhe komputerosa. E etichno edukacija shaj te hamil vi le animalen. Kana le veterinaro studentura beshen pasha le kolegura saven si len maj but eksperijenca thaj dikhen lengi klinichno buki e chache patienturenca, von sikjion but klinichno dzanglimata thaj vi sar te lel pes sama pe patientura thaj sar te respektil pes o trajo - na kade sar le eksperimentura le animalonca sikaven ke le animalura si instrumentura so shaj te potrebin pes. Kana e studentura save sikjion biologija studiin le animalura ande lengo naturalno mediumo thaj potrebin metodi so ni atakujn, kade sikjion but maj but pala le animalengo karaktero sar so shaj te sikavel len o eksperimenti ando laboratori. Kash te kerel pes jekh paralela mashkar le studentura save sikjion medicina thaj keren diskecije pe le manushikane trupura save sas donime, le studentura save sikjion veterinara thaj biologija shaj te keren le disekcije pe le animalura save mule soske sas nasfale vaj sas malade. O potrebipe le animalengo thaj le eksperimentura na kam sikaven le studenton thaj kodolen save sikjion maj but pala jekh temato te sar shaj te sikavel len le etichno metodi. Sa jekh, le eksperimentura le animalonca sikaven korkoro ke le animalonge trajura na-j importanto. Chachimasa kamas amen kasave veterinarura, rodimatenge manusha thaj doktorura save sas sikade ke le animalura/manusha shaj te potrebin pes thaj te shuden pes? Trebulas te len pes le animalura anda vesha, vaj te phanden pes ande cikne kherora pe lengo intrego trajo, te na birin shoha te sikaven pengi natura thaj te agorisaren pengo trajo ande le shinimatenge gunoja vaj te aven lasharde anda invasivno eksperimentura? Le studije save publikisajle, sikade ke shaj te dzanel pes maj efektivno pala dzanglipe thaj etichno dzanglipe kana potrebin pes progresivno, alternativno metodi. Ando than te aven zorasa phagerde lenge pakijajmata, le studentura thaj le sikavne shaj te loshan maj feder ande jekh mediumo kaj chi potrebil pes bibahtales le animalura. Tut si tut e zor te paruves. Le kontakto ko InterNICHE kash te dzutis te agorisarel pes o bibahtalo potrebipe le animalengo. Alosar jekh etichno edukacija!
|
||||||||||||||||||||||
|